Bunari Zagore

Splitsko-Dalmatinska županija

U naseljima i zaseocima Dalmatinske zagore mještani su u prošlosti gradili bunare kako bi zadržali kišnicu. U poroznom krškom krajoliku, gdje je zadržavanje vode na površini prava rijetkost, bunari su bili jedina mogućnost skladištenja vode za sušna razdoblja. Duboki su od dva do osam metara, a građeni su u skupinama kako bi ih bilo lakše održavati. Kad su se u 19. stoljeću počele graditi čatrnje, odnosno cisterne, bunari su se uglavnom prestali upotrebljavati, a zbog depopulacije ruralnih područja danas su zapušteni i prepušteni zaboravu.

Sinjski alkari

Splitsko-Dalmatinska županija

Na sinjskom hipodromu mladi „vitezovi“ svakodnevno treniraju s konjima i pripremaju se za njima najvažniji dan u godini – Sinjsku alku. Godine 1715. vojska od 60.000 Turaka opkolila je Sinj, ali 700 domaćih vojnika junački ga je obranilo. Jedinstvena viteška igra održava se u spomen na poznatu pobjedu. cilj je igre u punom galopu kopljem dugim gotovo tri metra pogoditi ušicu alke promjera samo tri centimetra. Ta 300 godina duga tradicija upisana je na UNeScO-ov popis nematerijalne baštine čovječanstva. 

Rovinj

Istarska županija

Rovinjske kuće naslanjaju se jedna na drugu, kao što su se ljudi koji su ih gradili nekoć oslanjali jedni na druge. Rovinj nije izgradilo plemstvo, nego ribari, zemljoradnici, kamenoresci, moreplovci... Do Drugoga svjetskog rata Talijana je bilo podjednako kao i Hrvata, ali u drugoj polovini 20. stoljeća većina je napustila grad. U međuvremenu su ga naselili prognanici iz Domovinskog rata i rata u Bosni i Hercegovini te bogataši iz cijelog svijeta. Posebno su ga prepoznali i naselili umjetnici, koji za Rovinj kažu da je „najmediteranskiji od svih mediteranskih gradova“. 

Žetva

Brodsko-Posavska županija

Do sredine 20. stoljeća poljoprivreda je bila najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj. Prije stotinu godina čak je 80% ukupnog stanovništva živjelo od poljoprivrede. Danas je broj zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu spao na 2,2% zaposlenog stanovništva. Proizvodnja hrane u posljednjih se 20 godina u Hrvatskoj smanjila za oko 30%, dok je u svijetu porasla za 33%. Premda Hrvatska može pokriti svoje potrebe za hranom, čak se polovina poljoprivrednih prehrambenih proizvoda uvozi. 

Delta Neretve

Dubrovačko-Neretvanska Županija

Nekoć su se stanovnici delte Neretve hranili žabama, jeguljama, ribom, liskama i školjkama, koje su bile dostupne u obilnim količinama. No u posljednjih pola stoljeća ekološka se situacija znatno pogoršala. Jegulje i ribe izlovljavaju se u neodrživim količinama, zemlja se truje opasnim pesticidima, u kanale se odlaže otpad. Stariji mještani sjećaju se da su lovili ptice i ribe prateći prirodu, a danas se jegulje ubijaju strujom, gambori otrovima, a murine modrom galicom. To je samo dio razloga za pokretanje inicijative za zaštitu bogatoga prirodnog staništa delte Neretve statusom parka prirode. 

Bajersko jezero kod Fužina

Primorsko-Goranska županija

Neka se jezera u Gorskom kotaru, poput Bajerskoga pokraj Fužina, zimi pretvaraju u prave arktičke krajolike koji ekstremnim kajakašima služe za treninge. Avanturistički turizam podvrsta je selektivnog turizma koji posljednjih desetak godina bilježi pozitivan trend, a pojedini stručnjaci smatraju da će nadmašiti masovni turizam. Hrvatska je po potencijalu avanturističkog turizma u samom svjetskom vrhu. 

Peručko jezero

Splitsko-Dalmatinska županija

Perućko jezero drugo je najveće akumulacijsko jezero u Hrvatskoj, a pune ga vode cetine. Od 26 hidroelektrana u Hrvatskoj, pet ih je na cetini, gdje iskorištavaju 90% hidropotencijala te krške rijeke. U svijetu se oko 80% energije dobiva iz termoelektrana na naftu, plin i ugljen; 5% dobiva se iz nuklearnih elektrana, a 8% iz elektrana na obnovljive izvore energije, među koje spadaju i hidroelektrane. Budući da Hrvatska nema velika rudna bogatstva, ona čak 46% energije dobiva iz hidroelektrana te iskorištava obnovljive izvore energije mnogo više od europskog prosjeka. elektrane nastale na akumulacijama ipak nisu ekološki potpuno nedužne. Izgradnjom brana i akumulacija potapaju se doline, pregrađuje krvotok riječnih sustava i narušava okoliš. Protočne hidroelektrane daju manje energije, ali znatno manje negativno utječu na okoliš. 

Stonski vrtovi kamenica

Dubrovačko-Neretvanska županija

Malostonski zaljev najproduktivnije je mjesto za uzgoj kamenica u Jadranu. Od 760 hektara zaljeva uzgoj je moguć na 460, a od toga se danas iskorištava samo desetak posto. No nije lako proizvesti veću količinu sjemena za europsku kamenicu (Ostrea edulis). Drugdje u svijetu ona je potisnuta invazivnim vrstama, ali u Malostonskom zaljevu još je uvijek jedina nazočna vrsta. Školjkarstvo je danas jedan od glavnih prihoda lokalnog stanovništva, s velikom tendencijom razvoja. 

Moreška

Korčula

Korčulanska moreška smatra se posljednjim autentičnim mačevalačkim plesom Sredozemlja. Najčešća teorija kaže da je moreška nastala u Španjolskoj u 12. stoljeću kao prisjećanje na protjerivanje Maura i kršćansku rekonkvistu. U srednjem vijeku igrala se po cijelom Mediteranu, ali je do danas opstala jedino u Korčuli, kamo je najvjerojatnije došla iz Venecije u 17. stoljeću. Moreška se duboko utkala u identitet Korčulana, koji ističu da su uspjeli opstati u surovim otočnim uvjetima zato što su stoljećima čuvali svoju kulturu, tradiciju, povijest i dostojanstvo. Taj dinamični i energični mačevalački ples izvodi se svake godine više od stotinu puta za turiste, ali 29. srpnja, na dan sv. Todora, zaštitnika Korčule, moreška se izvodi isključivo za građane Korčule. 

Labirinti Cres

Primorsko-Goranska županija

Na sjeveru otoka cresa nalaze se šume Tramuntane. Djelatnici eko-centra iz Belog, koji se brinu za zaštitu prirode i poglavito bjeloglavih supova, na sedam livada usred šume Tramuntane napravili su labirinte te ih povezali poučnim stazama. Smatraju da se čovjek udaljio od prirode i samog sebe, pa mu treba pomoć da se vrati i nađe, a vjeruju da labirinti pomažu na duhovnom putovanju prema sebi i ususret duhu prirode. 

Berba maslina

Zadarska županija

Počeci maslinarstva u Hrvatskoj sežu u vrijeme grčke kolonizacije u 4. stoljeću prije Krista, a do danas su se čvrsto ukorijenili i u gospodarstvo i u kulturu cijeloga priobalnog područja. Berba maslina događaj je u kojem sudjeluju cijele obitelji. Nakon berbe masline moraju odležati određeno vrijeme da bi mogle pod prešu. Kvaliteta maslinova ulja ovisi, među ostalim, i o tome kad se ubire maslina, kako se sprema do preše i koliko vremena protekne od berbe do prerade te na koji se način preša.